Zašto se porezi razlikuju od zemlje do zemlje?

Što su porezi i koji porezni oblici postoje u Hrvatskoj?

Poreze možemo opisati kao prisilna davanja koja dolaze sa strane osoba i poduzeća. Porezi se tako mogu opisati kao prihodi države, i oni čine najveći i najizdašniji prihod. Prisilno plaćanje dolazi iz toga kada porez dođe na naplatu, onda se oni uplaćuju državi. U suprotnom, država ima pravo primijeniti silu i poslati porezne opomene, i zatim ovrhe. Zašto se plaćaju porezi? Oporezivanje se može opisati kao način ubiranja sredstava koji su potrebni za financiranje javnih rashoda za određena dobra i usluge kojima se koriste svi građani. Kako bi država omogućila financiranje javnih dobra i usluga svojim građanima, ona je prisiljena nabaviti novac koji se koristi za financiranje javnih rashoda.

U javna dobra možemo ubrojiti zdravstvenu zaštitu, obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, javnu sigurnost, muzeje, parkove, čisti zrak i ostalo. Kako bi kao građani mogli uživati u svemu navedenom, dužni smo plaćati porez i financirati te stvari. Koji porezni oblici postoje u Hrvatskoj? Naš porezni sustav se sastoji od par vrsta izravnih i neizravnih poreznih oblika. U izravni porez ubrajamo: Porez na dohodak, porez na dobit i prirez porezu na dohodak. U neizravni porez ubrajamo: Porez na dodatnu vrijednost PDV, razne trošarine, porez na promet s nekretninama.

Porezi u Europskoj Uniji

Jeste li se ikada zapitali kakvi su porezi u EU i koji stanovnici unutar Unije plaćaju najviše poreza? Procjenjuje se kako u Danskoj stanovnici plaćaju najviše poreza, točnije, njihovo oporezivanje iznosi 50%. Za razliku od ostalih sjevernih zemalja, omjer izravnih i neizravnih poreza u Danskoj je približno slična. Prema podacima koji dolaze od Svjetskog gospodarskog foruma, Latvija ima najniže neizravne poreze, zatim Bugarska te Slovačka. Kao što znamo, neizravni porezi uključuju porez na dobit, porez na kapital, porez na imovinu te porez na dohodak. Razlika među izravnim i neizravnim porezima je najmanja u Švedskoj, zatim Finskoj te Nizozemskoj, no u usporedbi s trošarinama znatno veći porez koji se odnosi na dobit imaju Estonija, Bugarska i Hrvatska.

Zemlje koje se nalaze u zapadnom dijelu Europske Unije će imati veće prihode od neizravnih poreza, dok će se situacija na istoku promijeniti i biti čista suprotnost. Porez u EU će se određivati na temelju međuovisnosti Eu gospodarstva, što znači da unija neće kontrolirati nacionalna porezna pravila. Oporezivanje se vrši na temelju tržišta u cjelovitosti, a odluke o porezu se odnose na temelju suglasnosti svih članica kako bi se iskazali svi interesi. Neovisno o tome koliko određeni građani plaćaju porez, ono što je svima zajedničko je potreba za dodatnim novcem. Ako vam je potreban novac za osobne potrebe, tada bi bilo dobro da istražite ponudu koja je povezana za kredite. Nenamjenski krediti vam mogu ponuditi odgovor na sve vaše financijske probleme.

Porezi i oporezivanje

Kao što je navedeno, EU nema važniju ulogu u uzimanju poreza ili u samom utvrđivanju određenih poreznih stopa. O porezu će odlučivati Nacionalna vlada koja odlučuje o iznosu poreza koji će svaki građanin biti dužan platiti, isto kao i o trošenju prihoda koji su došli od poreza. Međutim, EU će nadzirati nacionalne porezne propise u pojedinim područjima, osobito u vezi s politikom EU-a koji su vezani za poslovanje i zaštitu svojih potrošača, sve kako bi se osiguralo: Slobodniji protok robe, usluga te dobara kao i kapitala u EU-u, da poduzeća nemaju nepoštenu prednost pred konkurencijom iz drugih zemalja, da se uz pomoć poreza ne diskriminiraju potrošači ili radnici.

Jedinstveno EU tržište tako omogućuje slobodnu i prekograničnu trgovinu s robom i uslugama unutar granica EU. Poseban sporazum omogućuje brojne prednosti, od koje je jedna porez na dodatnu vrijednost ili porezi koji se odnose na energente, električnu energiju, alkohol te duhan. EU tako surađuje sa svim zemljama EU kako bi se uskladile ekonomske politike i porezi na dobit i dohodak. Ovakva politika poslovanja treba osigurati jasnoću u pogledu na plaćanje poreza u zemljama članica EU, kao i spriječiti utaju ili izbjegavanje poreza.