Profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje objašnjava kako za zamjenu plastike s nekim drugim materijalom treba 3,6 puta više različitih materijala, a ti bi ostali materijali proizveli 50 posto više stakleničkih plinova, stoga je plastika najzeleniji materijal.
Povodom 40. obljetnice otvaranja usmjerenja Prerade nemetala, kako se tada zvao, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u srijedu, 25.svibnja. 2011., u 11 sati okupit će se nastavnici, asistenti i istaknuti studenti te gosti. Prisjetit će se raznih dostignuća u proteklom razdoblju. Naime, riječ je o prvoj katedri takve vrste ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji, te trećoj u Europi koja se bavi područjem prerade polimera, popularno pravljenjem plastičnih i gumenih dijelova.
Za javnost je možda najveći i najpoznatiji doprinos te Katedre je što je 1997. napravila istraživanje "Kako riješiti pitanje plastičnog otpada u Hrvatskoj?" te zaključak da su ipak reciklirane plastične vrećice puno bolje rješenje od platnenih i papirnatih sa stajališta zaštite okoliša.
- I to zato što plastike treba manje po težini, osim toga utjecaj na stvaranje stakleničkih plinova, obzirom na papirnati, je deset puta manji, zatim treba puno manje resursa. Također u proizvodnji recikliranih plastičnih vrećica nema nitrata i fosfata, čega ima kod papirnatih, a jedino što treba paziti je da plastične vrećice ne završe bilo gdje, nego najbolje kao omot za vaše kućno smeće – objasnio je umirovljeni prof. dr.sc. Igor Čatić.
Bez gume i plastike nema globalizacije
Ovaj nekadašnji profesor Katedre prerade polimera tvrdi da je plastika materijal 21. stoljeća i pritom najzeleniji materijal, dok gumu smatra nezamjenjivim materijalom
- Pred 60 godina je na svijetu proizvedeno milijun i pol tona plastike, danas je brojka narasla na 260 milijuna tona. No ako želite zamijeniti plastiku s nekim drugim materijalom trebat će vam 3,6 puta više različitih materijala, a ti bi ostali materijali proizveli 50 posto više stakleničkih plinova, no postoje još mnogi kriteriji koji bi dokazali da je plastika najzeleniji materijal. A bez gume ne bi bilo ni zračnog ni cestovnog prometa, mogli bi se vratiti na stare kočije – usporedio je profesor Čatić.
Bez gume i plastike se ne može ni u sportu, jer su lopte i svi ostali rekviziti načinjeni od ta dva materijala, dok isti imaju veliku ulogu i u globalizaciji, s obzirom ne bi bilo ni telefona ni televizije bez kabela i ostale opreme koja se može isključivo raditi od gume i plastike.
"Izvana zeleni, iznutra crveni"
Još 1995. ovaj profesor je rekao kako zeleni promiču za okoliš štetnija rješenja.
- Izvana zeleni, iznutra crveni. Promiču ideje koje netko financira u nekom trenutku. I meni nitko ne može nakon tolikih istraživanja tvrditi da su papirnate ili platnene vrećice bolje od recikliranih plastičnih, a upravo sada jedan lanac dućana pokušava dokazati opravdanost uporabe plastičnih vrećica – smatra profesor te objašnjava.
- U Austriji na izradu i korištenje plastičnih vrećica, koja ih troši više nego mi, proizvede stakleničkih plinova kao da pređete automobilom 13 kilometara, a vaša hrana koja uključuje i meso, proizvede tih plinova kao da ste prešli 4758 kilometra.
- Mi se uglavnom bavimo sporednim problemima, da nam se ne vide puno važniji – zaključio je prof. dr.sc. Igor Čatić.